Fotografska inventarizacija suhozidne baštine
Jedna od najvažnijih sastavnice inventarizacije elemenata suhozidne baštine jest fotografska inventarizacija. Uzevši u obzir poznatu izreku kako slika govori više od tisuću riječi izrazito je važno provesti pravilnu i sveobuhvatnu fotografsku inventarizaciju lokaliteta na kojem je smještena suhozidna baština. Slike su najupečatljiviji medij i grafički element kojima se dopire do krajnjih korisnika projekta, koje nam ukazuju na sadržaj, obuhvat i stanje odabranog elementa suhozidne baštine te temeljni input za uspostavu zajedničkog i javno dostupnog resursnog centra, kako bi se i budućim generacijama omogućila primjena tehnika obnove i održavanja gradnje suhozida.
Prilikom fotografiranja elementa suhozidne baštine poželjno je da je prostorna lokacija na kojoj je isti smješten jasno pregledna te relativno čista i dostupna. Ukoliko nije, potrebno je prethodno ukloniti zaraslu vegetaciju, otpad ili druge ometajuće elemente koji onemogućavaju kompletan uvid u obrisne konture elementa.
Prilikom fotografiranja suhozidnog prostornog elementa preporuča se da snimatelj odabere kvalitetne i pregledne lokacije s kojih će vršiti fotografiranje kako bi iz što boljeg kadra snimio suhozidne elemente objekta sa svih motrišta. Prije samog procesa fotografiranja svakako je potrebno napraviti kvalitetnu pripremu za fotografiranje kako ne bi došlo do određenih propusta prilikom fotografiranja. Fotografski kadrovi svakako bi trebali obuhvatiti sljedeće segmente:
- suhozidni objekt u krupnom planu (s kraće udaljenosti)
- suhozidni objekt u sitnijem planu (s veće udaljenosti)
- okolišne sastavnice / okruženje u kojem je smješten suhozidni objekt
- sve strukturne sastavnice suhozidnog objekta (podzidi, ulaz u objekt, unutrašnjost, prednja strana, bočne strane, stražnja strana)
- detaljni prikaz građevnog materijala objekta (npr. pojedinačni građevno-arhitektonski kamen, cigla i dr.)
- detaljna zabilježba oštećenih dijelova objekta (ukoliko ih ima)
Ukoliko snimatelj posjeduje dron preporuča se napraviti nekoliko zračnih snimki koje će obuhvatiti detaljan tlocrtni prikaz objekta, prikaz iz ptičje perspektive, širi prikaz objekta s okolišnim elementima koji ga okružuju i sl.
Preporuča se da se inventarizator prilikom početka fotografiranja usmjeri na fotografiranje suhozidnog objekta unutar užeg okoliša koji ga okružuje. Okolišno okruženje izuzetno je važno zbog razumijevanja uloge i funkcije objekta unutar lokalnog ruralnog prostora. Ukoliko element suhozidne baštine čini jedan objekt, preporuka je da čitav objekt bude obuhvaćen na fotografskom kadru te da njegov smještaj bude centralno pozicioniran u odnosu na površinu terena i nebo iznad njega (sl. 1.)
U slučaju kada objekt suhozidne baštine (zbog svoje veličine, obuhvata i masivnosti) nije moguće niti jednostavno obuhvatiti kroz jedan fotografski kadar preporuča se uzimanje nekolicine snimaka iz različitih kadrova kako bi isti bio u potpunosti obuhvaćen fotografskom inventarizacijom (sl. 2.)
Prilikom fotografiranja vanjskog izgleda suhozidnog objekta izrazito je važno odrediti pravovaljanu udaljenost od samog objekta. Primjerice, ukoliko se vrši fotografiranje bunje s udaljenosti od dva metra, tada fotograf mora kontinuirano stajati na navedenoj udaljenosti, odabrati panoramski način snimanja objekta te u potpunosti okružiti objekt kako bi dobio cjelokupnu (360o) snimku objekta (sl. 3.)
Fotografiranje unutrašnjosti suhozidnih objekata (ukoliko su postoje u objektu) vrši se po istoj metodi koja je opisana u prethodnom koraku, što znači da svi unutarnji zidovi moraju biti obuhvaćene fotografskom snimkom (sl. 4.)
Neovisno o smjernicama za fotografiranje koje su navedene, ukoliko se određena sastavnica suhozidnog objekta (krovište, natpis, ugradbeni element i dr.) smatra bitnom i relevantnom za inventarizaciju preporuča se da ista također bude fotografski zabilježena (Association MARE / NGO Volubilis, 2022).
Izvorne fotografije vjerojatno će imati vrlo visoku kvalitetu rezolucije, a samim time i veličinu datoteke. Kakogod, prilikom prilaganja fotografija na digitalne interaktivne platforme (u ovom slučaju resursni centar), pojavit će se potreba reduciranja veličine fotografija (max 2 Mb) te rezolucije (do najviše 300 dpi), a preporučeni formati slika su .png ili .jpeg.
